Kultura

Motovun je grad prepun kulturnih obilježja iz raznih vladavina u kojima se našao.

Photo: Martin Močibob

Crkva sv. Stjepana

Župna crkva Sv. Stjepana podignuta je na mjestu starije crkve, a ova starija najvjerojatnije na temeljima antičke bazilike. Predaja kaže da su u starijoj crkvi, u 11. stojeću sahranjeni istarski markgrof Enghelbert i grofica Matilda. Postojeća crkva Sv. Stjepana građena je od 1580. do 1614., a današnji je oblik dobila tek koncem 18. stoljeća. Zbog manirističkih elemenata glavnog pročelja smatralo se kako je izgrađena prema nacrtima proslavljenog venecijanskog graditelja Andrea Palladia.

Zvonik

Motovunski zvonik koji dominira cijelim krajolikom srednjeg dijela toka rijeke Mirne visok je 27 metra, a izgrađen je u 13. stoljeću kao glavna kula i osmatračnica. Tijekom stoljeća više je puta obnavljan, a na koncu je preuređen u zvonik. Na obnove podsjećaju natpisi na njegovim zidovima, a o obnovi 1528. koju je poduzeo potestat Giacomo Zeno podsjeća natpis s njegovim grbom.

Photo: Martin Močibob

 

Gradske zidine

Najranije sačuvane motovunske zidine sežu u 11. i 12. stoljeća kada su izgrađeni visoki i čvrsti bedemi pojačani kulama. Tijekom 12. i 13. stoljeća pojačava se glavni bedem. Početkom 15. stoljeća Motovun je već uobličen u gotičku utvrdu s novim gradskim vratima. Tijekom 16. stoljeća bedemi se ojačavaju, a fortifikacijskom sustavu dodaje se samostan servita s novim bastionom. U 17. Stoljeću dio zidina porušen je prema odredbama mirovnog sporazuma između Austrije i Venecije.   

Photo: Martin Močibob

 

Komunalna palača

Komunalna palača najvećim je dijelom izgrađena u 13. stoljeću, a u tom je razdoblju, uz javnu funkciju, kao gradska vijećnica služila i kao važan dio obrane grada. Motovunska komunalna palača najsačuvanija je romanička javna građevina u Istri i Hrvatskoj, pa iako je tijekom stoljeća pretrpjela mnoge graditeljske promjene na njenom se zapadnom pročelju vide originalne romaničke bifore.

Photo: Martin Močibob

Kula

Kula poznata i kao „Nova vrata„ prema natpisu nad izlaznim portalom ovaj je dobila obnovom 1607. u vrijeme podestata Marca Pasqualagia. Kula je povezana s komunalnom palačom, a kroz nju i sa zidinama citadele. Nad ulaznim i izlaznim portalima, nad nekadašnjim gradskim vratima, izgrađene su mašikule kroz koje su branitelji na neprijatelja bacali teške predmete, a najčešće su ih polijevali vrelim uljem i uzavrelom vodom.

Lođa

Na Trgu Josefa Ressela smještena je lođa, a u njoj je povremeno zasjedalo gradsko vijeće. Pod njenim su se krovom građanima obznanjivale odluke, suci donosili presude, a služila je i kao promenada na kojoj su prije zalaska sunca sramežljive poglede simpatija i ljubavi izmjenjivali mladi Motovunci mnogih pokoljenja. Motovunska lođa, kao javni prostor, spominje se 1331. kao „Lobia Maior“, ali nije poznato je li se nalazila na mjestu postojeće, podignute u 17. stoljeću.

Gradiziol

Na ulazu u povijesni dio grada nalazi se groblje s crkvom Sv. Margarete. Ovaj se predio grada naziva Gradiziol, a kao predgrađe razvio se tijekom 14. i 15. stoljeća. U Gradiziol se ulazilo kroz vrata koja su se nalazila na početku današnje ulice. Sjeverni pristup predgrađu čuvao je niz visokih, dijelom utvrđenih kuća, a južnu stranu zid s opkopom. Današnji izgled Gradiziol je dobio u 18. stoljeću uz manje graditeljske intervencije tijekom 19. stoljeća.

Photo: Martin Močibob

Crkva Blažene Djevice Marije od Servita

Na ulazu u Gradiziol nalazi se crkva Blažene Djevice Marije od Servita. Crkva je dio samostana koji su u 16. stoljeću izgradili  „Redovnici Službenici Blažene Djevice Marije“ poznati i kao serviti. Uz crkvu su serviti 1595. podigli samostan u kojem su djelovali do 1790., a 1749. uz crkvu su podigli zvonik visok 15 metara. U podu crkve je niz grobnica imućnih motovunskih obitelji.

Trg Josefa Ressela

Platforma Trga Josefa Ressela podignuta je na nasipu između komunalne palače i visokog zida drugog kruga gradskih zidina. Danas je to prekrasan vidikovac i jedinstvena terasa. Ovaj je prostor nekada bio važna komunikacija motovunske fortifikacije, jer povezuje barbacan s podgrađem, ulicom Borgo, i s najvažnijim motovunskim vratima, onima koje vode u citadelu, najstariji predio grada.

Glavna vrata

S donjeg trga u citadelu, najstariji dio grada, vode glavna gradska vrata, a kroz nadsvođeni prolaz stiže se na „gornji trg“. Čvrsta vrata i visoka kula, podignuti u 16. stoljeću, pružali su sigurnost građanima i priječili zavojevaču ulaz u grad, a puku, seljacima iz okolice, koji su svojim cokulama klopotali ovim nadsvođenim usponom ulijevala su strahopoštovanje i odavala važnost i moć gospode koja su živjela u citadeli.

Palača Polesini

Palača Polesini datira iz 18. stoljeća. U njoj su živjela pokoljenja najbogatije motovunske patricijske porodice koja je upravlja velikim kompleksima plodne zemlje na području Zamaska, Motovunskih Novaka i Poreča. Od 18. stoljeća Polesini nose titulu markiza, a iz njihova roda potječu brojni uglednici i intelektualci.

Borgo

Podgrađe Borgo razvilo se tijekom 14. stoljeća, a do 17. stoljeća bilo je opasno zidinama, od kojih su sačuvani tek fragmenti i „gotička vrata“ nedaleko crkve Sv. Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije od Vrata. Kroz Borgo se spušta ulica uz koju se sa svake strane u gotovo neprekinutom nizu redaju uglavnom stambene zgrade. Osim stambenih zgrada u tom dijelu grada nalazimo crkvu Sv. Antuna Padovanskog i Sv. Ciprijana, te ubožnicu ili hospicij.

Photo: Martin Močibob 

Crkva Sv. Antuna Padovanskog i Sv. Ciprijana

Crkva Sv. Antuna Padovanskog ranije je bila posvećena Sv. Ciprijanu, a kao takva spominje se 1454. Izgrađena u 15. stoljeću uz kulu i vrata koja su Borgo povezivala s barbacanom, temeljito je obnovljena zavjetnim darovima protiv kuge sredinom 19. stoljeća. Sv. Ciprijan je zaštitnik od kuge, stoga je razumljiva gradnja crkve njemu posvećena na ulazu u grad, s očitom namjerom graditelja, da se opakoj bolesti spriječi ulazak i širenje gradom.

Hospicij

Ubožnica ili hospicij u Motovun su postojali još u srednjem vijeku, a liječnik i ljekarnik u gradu su djelovali već 1331. Nije poznato je li upravo na ovom mjestu djelovao liječnika, ali zna se kako je ovim hospicijem obnovljenom 1622. upravljalo liječnik koji je, uz kirurga bio na gradskoj plaći. Obično su korisnici hospicija, beskućnici, prosili po gradu i okolici, a u zgradi su samo noćili i pripremali hranu koju su isprosili.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije od Vrata

Crkva je podignuta 1521. na mjestu ranije izvan gradskih zidina, pred ulazom u  Borgo, ispred samih gotičkih vrata, a 1898. dograđen joj je 15 metara visok zvonik. Na sredini crkve podignut je oltar sa stubištem i slikom Blažene Djevice Marije s djetetom, koja se prema predaji, upravo ovdje na ovom mjestu, ukazala na smokvi, poput biblijskog Zakeja.

Poznate osobe

Mario Andretti

Automobilistički as Mario Gabriele Andretti rođen je u Motovunu 28. veljače 1940. Nakon Drugog svjetskog odselio je u Italiju, a 1964. stekao je američko državljanstvo. Prvenstvo Cart-Champcar osvojio je 1965. 1966., 1969. i 1984. godine, a 1969. pobijedio je na 500 milja Indianapolisa. Svjetski prvak u Formuli 1 postao je 1978. godine s bolidom Lotus-Ford.

Andrea Antico da Montona

Skladatelj, nakladnik, grafičar i tiskar Andrea Antico rodio se u Motovunu oko 1480. godine, a umro je u Veneciji poslije 1540.  Andrea je veći dio svoga života proveo u Veneciji i Rimu gdje se uspješno iskazao u raznim područjima. Povijest ga bilježi kao najstarijeg poznatog skladatelja, na čitavom prostoru današnjeg slavenskoga svijeta kojem su tiskane skladbe.

Josef Ressel  

Šumar i izumitelj Josef Ressel rođen je 29. lipnja 1793. u Chrudimu u Češkoj, a umro je 9. listopada 1857. u Ljubljani. U Motovunu živi i radi od 1835. do 1843. Proslavio se prvim uspješnim eksperimentom pokretanja parobroda brodskim vijkom. Uz brodski vijak Ressel je ostavio tridesetak izuma na različitim područjima tehnike. Za austrijsku ratnu mornaricu bila je najvažnija njegova služba intendanta za uzgoj drva za gradnju brodova u Motovunskoj šumi.

 

 Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (1876. – 1949.) proslavio je Motovun svojom alegorijskom pripovijesti „Veli Jože“. To je Nazorovo djelo objavljeno 1908. postalo toliko popularno da je div Veli Jože postao i do današnjeg vremena ostao simbol Motovuna.

 

Miroslav Šutej

Jedan od najvećih hrvatskih likovnih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, u svojoj je kući u Motovunu tijekom 1990. oblikovao grb i zastavu Republike Hrvatske. Fondacija „Miroslav Šutej“ u galeriji Pet kula izlaže stalni postav Šutejevih djela, uz povremene izložbe drugih renomiranih umjetnika.